Pasivna ku?a Ispis

Pasivna ku?a

pasivna_kuca
Prva pasivna ku?a sagra?ena je u Njema?koj 1991 godine. Radilo se o jednoj studiji koju je nadgledalo i njema?ko ministarstvo zaštite okoliša. Od tada se pojam "Pasivna ku?a" upotrebljava za svaku ku?u u kojoj se po metru kvadratnom stambene površine ne utroši više od 1,5 litra loživog ulja ili 1,5 mł plina. Ovo su senzacionalne vrijednosti i danas, a onaj tko posjeduje takvu ku?u, uistinu štedi na grijanju.
Mnogi miješaju pojam "Pasivne ku?e" s "Niskoenergetskom ku?om" razlika je u tome što je kod niskoenergetske ku?e postignut standard za gradnju i niskoenergetska ku?a je ona koja troši maximalno 7 litara loživog ulja, ili 7 mł plina po m˛ stambene površine godišnje.

Pasivna ku?a je zgrada u kojoj se bez aktivnog sustava grijanja ili klimatizacije postiže ugodna temperatura prostora i u
zimskom i u ljetnom razdoblju. Pruža povišeni stambeni komfor pri ?emu potrebe za toplinskom energijom ne prelaze
15 kWh/m˛. Realizacija pasivne ku?e postavlja visoke zahtjeve na kvalitetu primijenjenih komponenata gra?evine.
Svi vanjski elementi zgrade, izuzev ostakljenih površina, trebaju biti tako dobro toplinski izolirani da koeficijent prolaza
topline U (prije k) nije ve?i od 0,15 W/(m2K).
Koncept ku?e, položaj, izolacije i njihovi prora?uni moraju zadovoljavati visokim standardima i potrebno je dobiti gotovo
hermeti?ki zatvoren prostor unutar ku?e jer bi u protivnom dragocjena toplina izašla kroz fuge, spojeve i razne otvore.
Sa kojim materijalom i na koji na?in ?e se izvesti radovi kako bi standard pasivne ku?e bio zadovoljen i nije toliko bitno,
postoje mnogobrojni proizvo?a?i raznih izolacijskih sredstava koji ?e vam uvelike pomo?i u stvaranju pasivne ku?e.
pasivna_kuca_1
 Važna je i ispravna orijentacija u odnosu na strane svijeta. Velike prozorske površine na južnoj strani ne smiju biti zasjenjene kako bi pasivni solarni dobici bili optimalni i prozori tako doprinosili toplinskoj stabilnosti ku?e. Najmanji otklon u odnosu prema jugu omogu?uje najve?e iskorištavanje zimskoga Sun?eva zra?enja prozorima, a ljeti sprje?ava pregrijavanje prostorija uzrokovano osun?avanjem sa zapadne strane u poslijepodnevnim satima. Visokoefektivno vra?anje topline u sustavu provjetravanja s iskorištavanjem ve?im od 75 posto postiže se pri niskoj potrošnji energije.

U pasivnim ku?ama mora biti sprije?ena nekontrolirana izmjena vanjskog i unutarnjeg zraka. Vanjske konstrukcije trebaju
obezbijediti potpunu zaptivenost tako da zajedno formiraju neku vrstu vjetronepropusnog plašta. Spojevi svih konstruktivnih
elemenata i prodori instalacijskih vodova moraju biti brižljivo izvedeni kako bi se ostvario potreban nivo vjetronepropusnosti.
Ovako kvalitetno izvedenim konstrukcijama se ne izbjegava samo pojava propuha i time gubljenja energije, nego se zbog
reduciranog unosa vlage u konstrukcije, znatno smanjuje mogu?nost nastanka ošte?ena na konstruktivnim elementima
zgrade.
Samim ispunjavanjem navedenih uvjeta nije u?injeno dovoljno da bi se jedna zgrada mogla nazvati pasivnom ku?om.
Projektiranje i izvo?enje pasivne ku?e za graditelje je mnogo kompleksniji zadatak od projektiranja i izvo?enja veli?inom
i funkcijom istovjetne tradicionalne zgrade. Naizmjeni?no uskla?ivanje pojedinih komponenata nužno zahtijeva integralno
projektiranje kojim se može dosti?i standard pasivne ku?e.
Za razliku od svih ostalih gra?evnih konstrukcija, pasivnu ku?u ne možete oblikovati pregradnjom i prilagodbom klasi?ne
ku?e. Uz specifi?an raspored prostorija, gdje su one najtoplije izložene najve?em osun?anju, ku?a ima i poseban sustav
prozra?ivanja. Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni
i potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak. Drugim rije?ima,
ako je zrak u prostoriji na iznosi 20 stupnjeva Celzijevih, a temperatura okolišu iznosi nula stupnjeva, temperatura ulaznog
zraka se može podignuti i na 16 stupnjeva Celzijevih. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima
toplinu ulaznog zraka, održavaju?i ugodnu temperaturu u prostorijama bez potrebe za klima-ure?ajem.
Što se ti?e izolacije pasivne ku?e, njena debljina bi trebala iznositi od 25 do 40 cm poduprta ugradnjom prozora s trostrukim
ostakljenjem i vratima koja dobro zadržavaju toplinsku energiju može se posti?i da zna?ajan dio topline ostane u ku?i.
Da li je zadovoljen standard pasivne ku?e provjerava se “Blower – Door – Test”om. Svi vanjski elementi zgrade, izuzev
ostakljenih površina, trebaju biti tako dobro toplinski izolirani da koeficijent prolaza topline U (prije k) nije ve?i od
0,15 W/(m2K).

izvor:http://www.dom.com.hr/